logo VP hor
Pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela klevete
Kada su u pitanju krivična djela iz Krivičnog zakonika Republike Srpske[ a u skladu sa odredbama iz Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske[ ukoliko neko smatra da je učinjeno određeno kazneno djelo, ima pravo da prijavi njegovo izvršenje tužiocu, pismeno ili usmeno. O usmenoj prijavi sastaviće se zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom, sačiniće se službena zabilješka.

Kada su u pitanju krivična djela iz Krivičnog zakonika Republike Srpske[1], a u skladu sa odredbama iz Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske[2], ukoliko neko smatra da je učinjeno određeno kazneno djelo, ima pravo da prijavi njegovo izvršenje tužiocu, pismeno ili usmeno. O usmenoj prijavi sastaviće se zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom, sačiniće se službena zabilješka.

U skladu sa članom 208d Krivičnog zakonika Republike Srpske, gonjenje za krivično djelo klevete preduzima se po prijedlogu. Također, ukoliko je krivično djelo klevete učinjeno prema umrlom licu, gonjenje se preduzima po prijedlogu bračnog druga ili lica koje je sa umrlim živjelo u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnika u pravoj liniji, usvojioca, usvojenika, brata ili sestre umrlog lica. Za krivična djela za koja se goni po prijedlogu oštećenog, prijedlog se podnosi u roku od tri mjeseca od dana kada je oštećeni saznao za krivično djelo i izvršioca krivičnog djela[3].

Ukoliko postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo klevete, tužilac će narediti sprovođenje istrage. Istovremeno sa donošenjem naredbe o sprovođenju istrage, tužilac će obavijestiti oštećenog o pokretanju istrage i poučiti ga o njegovim pravima.

S druge strane, istraga se neće sprovoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice učinilo krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. U tom slučaju tužilac donosi naredbu o nesprovođenju istrage i o tome, kao i o razlozima za to, tužilac će obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave u roku od tri dana. Oštećeni i podnosilac prijave imaju pravo da podnesu pritužbu u roku od osam dana glavnom okružnom tužiocu, na čiju negativnu odluku po pritužbi je dozvoljen prigovor glavnom republičkom tužiocu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja glavnog republičkog tužioca, prigovor nije dozvoljen.


[1] ("Sl. glasnik RS", br. 64/2017, 104/2018 - odluka US, 15/2021, 89/2021, 73/2023 i "Sl. glasnik BiH", br. 9/2024 - odluka US BiH)

[2] ("Sl. glasnik RS", 53/2012, 91/2017, 66/2018 i 15/2021), član 222. i 223.

[3] Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske, član 46g

wpChatIcon
    wpChatIcon