Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj izazvala je zabrinutost zbog ograničenja slobode izražavanja i pojave autocenzure, koja sve više utiče na medijski sektor u Bosni i Hercegovini. Zakonske promjene u Republici Srpskoj, kojima se ponovo uvodi kriminalizacija klevete kao krivičnog djela, označavaju značajan korak unazad za slobodu govora, zbog čega su Ujedinjene nacije i brojne međunarodne organizacije izrazile zabrinutost. Ovaj zakon omogućava podnošenje tužbi protiv novinara i građana zbog kritičkih izjava o javnim ličnostima i državnim institucijama, što stvara atmosferu straha i podstiče autocenzuru među novinarima, a takođe ograničava i slobodno izražavanje građana​

Autocenzura postaje sve prisutnija jer mnogi novinari sada vagaju da li će objaviti priče koje bi mogle rezultirati pravnim posljedicama, čak i kada su te informacije od javnog interesa. Osim finansijskih poteškoća koje pogađaju medije u BiH, dodatni pritisak politike i vlasnika medija doprinosi stvaranju "navijačkog društva", u kojem je kritika vlasti sve manje prisutna zbog straha od pravnih posljedica​.

Prema mišljenju eksperata, kriminalizacija klevete ima obilježja autoritarnih režima jer sužava prostor za građanski aktivizam i kritičko promišljanje. Evropski sud za ljudska prava istakao je važnost proporcionalnosti zakonskih mjera, naglašavajući da zakonodavne intervencije ne smiju narušavati temelje demokratskog društva. U ovom slučaju, mogućnost sudskog progona za klevetu može obeshrabriti građane da otvoreno izražavaju svoje mišljenje, čime se efektivno sužava demokratski prostor u kojem bi sloboda govora trebala biti zaštićena​

Aktivisti i novinari mogu se zaštititi od efekata autocenzure i kriminalizacije klevete koristeći nekoliko ključnih strategija. Prvo, važno je da se umreže i povežu sa organizacijama koje podržavaju slobodu govora, poput Savjeta za štampu BiH, udruženja novinara, te međunarodnih organizacija koje se bave pravnom zaštitom novinara. Ovo omogućava brži pristup pravnoj pomoći i smanjuje rizik od prekomjernih tužbi koje često koriste javne ličnosti ili institucije da zastraše kritičare​

Drugo, aktivisti mogu ojačati svoju poziciju koristeći online platforme za informisanje građana o uticaju ovakvih zakona na društvo. Edukacija javnosti o pravima na slobodu izražavanja može pomoći u razvijanju svijesti o važnosti nezavisnih medija i slobodnog izražavanja mišljenja, čime se vrši pritisak na institucije da preispitaju restriktivne mjere​

 Korištenje digitalnih alata i kriptovanih kanala komunikacije takođe može smanjiti rizik od nadzora i pravnih posljedica za one koji žele slobodno govoriti​.

Na kraju, saradnja sa međunarodnim institucijama, uključujući Evropski sud za ljudska prava, može omogućiti zaštitu u slučajevima kršenja prava na slobodu izražavanja. Evropski sud često preispituje proporcionalnost mjera u odnosu na zakone o kleveti, pa bi ovakve institucije mogle pružiti podršku aktivistima u pravnim procesima ili pomoći u podizanju svijesti o problemu autocenzure u BiH i Republici Srpskoj.