U krivičnom postupku u Republici Srpskoj, oštećeni kao lice kome je lično ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo, ima pravo da podnese imovinskopravni zahtjev o kojem odlučuje sud i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, kao i da predloži privremene mjere za njegovo obezbjeđenje. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku podnosi se tužiocu, odnosno sudu, najkasnije do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije pred sudom.
U tom pravcu, oštećena lica mogu da angažuju punomoćnika u postupku radi pružanja pravne pomoći i podrške, ali je njegova uloga nepotpuno definisana. Punomoćnik oštećenog može oštećenom davati pravne savjete i informisati ga o njegovima pravima i obavezama u krivičnom postupku.
Procesni zakon propisuje obavezu tužioca da utvrđuje činjenice potrebne za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu, da prikupi dokaze i izvidi sve što je potrebno za donošenje odluke o istom u vezi sa krivičnim djelom. Tužilac, odnosno sud će ispitati osumnjičenog, odnosno optuženog o činjenicama u vezi sa prijedlogom ovlašćenog lica, ali sud ni tužilac nemaju zakonsku obavezu da osumnjičenog odnosno optuženog ispitaju na okolnosti njegove imovine, osim u slučajevima kada je visina prouzrokovane štete , odnosno težina prouzrokovane povrede, ujedno i bitno obilježje bića krivičnog djela. U praksi, to znači da ukoliko šteta i povreda ne predstavljaju obilježje krivičnog djela, tužilac ima zakonsku obavezu da prikupi dokaze o imovinskopravnom zahtjevu koji su u vezi sa počinjenim krivičnim djelom, ali se ova njegova obaveza veže za podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva od strane oštećenog u krivičnom postupku.
O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje sud. Međutim, Zakon o krivičnom postupku RS ne sadrži odredbe kojim bi se propisala obaveza suda da donese odluku o postavljenom imovinsko pravnom zahtjevu. U slučaju da podaci krivičnog postupka ne pružaju pouzdan osnov ni za potpunu ni za djelimičnu presudu, sud će oštećenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti može ostvarivati u parničnom postupku.
U slučaju da sud donese presudu kojom se optuženi oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kada rješenjem obustavi krivični postupak, uputiće oštećenog da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku.
Osuđujućom presudom sud može oštećenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimično, a za ostatak ga uputiti na parnični postupak.
Također, sud može predložiti oštećenom i optuženom, odnosno braniocu sprovođenje postupka medijacije posredstvom medijatora u skladu sa zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upućivanje na medijaciju mogu dati i oštećeni i optuženi, odnosno branilac i to do završetka glavnog pretresa.
Oštećeni ima pravo da podnese žalbu kojom pobija presudu samo zbog imovinskopravnog zahtjeva i troškova krivičnog postupka. Samo u slučaju kada je tužilac preuzeo krivično gonjenje od oštećenog kao tužioca, oštećeni može izjaviti žalbu zbog svih žalbenih osnova zbog kojih se presuda može pobijati.
